Online ekskurzija

Kuba
Zemlja ruma,muzike I mohita


Pozni kumunizam kao turistička atrakcija-to je današnja Kuba,sa rekordnim turističkim rastom,uprkos sankcijmama I nikakvim ulaganjima.



“Posetite poslednji bastion komunizma u svetu”,uzvikuju svetski tur-operateri I dodaju nesto još zanimljivije:”Posetite Kubu pre nego što umre poslednji komunistički tiranin sveta Fidel Kastro”.Kastrovi carinici na aerodromu u Havani svakako znaju koga predsatvljaju u vašim očima,ali beskrajno su ljubazni.Svi su svesni da je turizam danas jedini pravi prihod Kube.Ljubazni su čak I prema Amerikancima,kojima je zakonom SAD zabranjeno da privire na Kubu.Ipak,ilegalno,za svoje američke vlasti,Kubu godisnje poseti oko 200.000 američkih turista.


Dok se vozite od aerodroma do havane,duž puta su reklame za “ono kubansko najbolje”:ogromni bilbordi sa mudrim rečenicama vodja I učitelja kumunizma, slikama Kastra I Cea Gevare.Nikakvih drugih reklama na Kubi nema.Zato postoji,svuda unaokolo,mnoštvo spomenika različitim herojima revolucije,mada bi barem jedan trebalo da podignu I Raju Kuderu.Čovek je slavu kubanske muyike proneo celim svetom u čuvenom filmu Vima Vendersa Buena Vista Social Club.Jer,kada ulazite u havanu,obuzima vas nekakva blaga nesvestica od čudne pomisli da niste u realnom životu,i da ne ulazite u glavni grad jedne zemlje,većda direktno ulazite u ovaj film.

Idanas je u Havani sve tačno onako kao u slavnom pomenutom filmu ,koji je i dalje glavna inspiracija za putovanje po Kubi.Doduše,moglo bi se reći da je u Havani sve isto kao što je bilo još pedesetih godina prošlog veka,kada je Kastro došao na vlast i kada je prestalo krečenje i održavaje zgrada,kada su kupljeni poslednji novi automobili,pa Havanom i dalje kruže legendarni „ševrleti“ „sa krilima“.
Cinici bi mogli da primete da pomenuta blaga nesvestica u Havani hvata baš od tih starih „ševrleta“,obavezno uvezanih žicama na delikatnim prevojima,jer su smrad i dim iz njihovih auspuha skoro nepodnošljivi.Ansambl Buena Vista i dalje svira u svom klubu-doduše,od kada supostali slavni,sviraju samo jednom nedeljno,ali još jedan „filmski“ restoran znamenitost je Havane.Onaj gde je sniman čuveni film jagode i čokolada.ako se sećate ,taj film je romantična pohvala homosekcualcima i rigidna osuda Kube kao policijske države.Međutim,i turisti kojima homoseksualnost na pamet ne pada,ali i kubanske vlasti,ismejane i degradirane u tom filmu,diče se ovim mestom,jer,izgleda,sve čto film dotakne postaje sveto i neprikosnoveno.
Havana čuva i barem nekoliko restorana u kojima je kažu,sedeo Hemingvej(la Bodeguita del Medio,La Floridita ...).Tu,uz neizbežni MOHITO,omiljeno Hemingvejevo piće,koje se sastoji od kubanskog belog ruma,sode,šečera,limuna i listova sveže mente,možete razmišljati o rečenici iz novele Starac i more :“Ova novela napsana je pre 1952. godine kada je Hemingvej dobio Npbelovu nagradu.


Inače,Gregorio Fuenes,Hemingvejev prijatelj,koktel majstor i inspiracija za ovo delo,umro je 2002.godine u 104. godini života.Interesantno,starost na Kubi traje najduže.
U kubanskim restoranima,osim mohita,pije se još i odlično kubansko pivo(flaša košta tri pezosa,ili dvanaest američkih centi),ali niko ne naručuje hranu-Kuba je poznata po bljutavim i odvratnim jelima,pa turisti jedu isključivo po stranim hotelima.
U poslednje vreme na Kubu odlazi mnogo Srba,a to su,pre svega,oni zaposleni u Kanadi,koji do Kube avionom putuju četiri sata i prođu mnogo jeftinije nego,recimo,da odu na kupanje u Majami.Uglavno odlaze Varadero,najpoznatije kubansko letovalište,koje u stvari,čini niz stranih novih hotela,pretežno nemačkih,na beskrajnoj peščanoj plaži.U varadero Kubanci ne ulaze,jer im je zabranjeno,osim ako su zaposleni.Brigu o tome vode bezbrojni policajci koji paradiraju unaokolo u crnim uniformama i naoružani kalašnjikovima.